Klađenje u Južnoj Koreji

U Južnoj Koreji StarCraft je toliko popularna video igrica, da postoje profesionalni igrači i televizijske emisije na kojima se redovno prenose bitke. Nedavno je procurila vijest, da su određeni igrači primali mito od kladionica i tako namiještali mečeve. Prema nekim izvorima, StarCraft je zaslužan za oko 70 % opklada u takozvanim “e-sportovima”.

Internet smarači čuvaju knjige

Vjerujemo da ste surfajući internetom naletjeli i na tzv. CAPTCHA provjere protiv spama (na slici lijevo). Za one koji ne znaju, to su riječi, koje često ni sami ne možemo pročitati a iskoče nam kada hoćemo da postavimo određeni link na Facebook ili kada se ulogujemo na neku stranicu. CAPTCHA riječi služe za odbranu od spamera. Sistem, koji je osmislio mladi Luis von Ahn, u suštini, provjerava da li ste ljudsko biće a ne kompjuter koji bi pri ulasku na neku stranicu ili profil slao velike količine spama. Kompjuter ne može pročitati riječi sa slike, tako da ako vi to uradite tačno, onda je velika vjerovatnoća da ste ljudsko biće. Ono što je interesanto kod ovog sistema (reCAPTCHA) je da on (a samim tim i mi) pomaže mnogim bibliotekama i naučnicima u digitalizaciji i očuvanju starih knjiga. Knjige se skeniraju i onda tzv. OCR programi prevode riječi u digitalni oblik. 10% riječi ovaj program ne može prepoznati i onda je potrebno ljudsko oko da se nepoznata riječ dešifruje. S obzirom da se dnevno skeniraju milioni stranica teksta, to je nemoguća misija za mali tim specijalista. Sistem reCAPTCHA koristi upravo te nepoznate riječi, (koje sistem OCR ne može prepoznati) u borbi protiv spama. Vjerovatno ste primjetili da uvijek dobijete dvije riječi da prepoznate. Iza kulisa, jedna od tih riječi je već pogođena a druga je nepoznata. Ljudi iz reCAPTCHA kažu da ako pogodite jednu riječ, pored toga što potvrdite da ste ljudsko biće, postoji i velika šansa da ćete tačno dešifrovati i drugu riječ. Dešifrovana riječ se potom šalje u bazu podataka gdje joj je mjesto i tako popuni prazninu u novom digitalizovanom tekstu. Ovo je vrlo jednostavan i inovativan sistem, koji spaja dvije korisne stvari u jednoj.

Share

Kralj Plavi Zub

Bežična komunikacijska tehnologija “Bluetooth” je dobila svoj naziv po kralju Haraldu I od Danske, koji je vladao u 10. vijeku i čiji nadimak je bio Blatand. U prijevodu “Blatand” znači “plavi zub” (iako bi u staronordijskom “bla” moglo značiti i “crni”). Razlog zašto su se izumitelji ove tehnologije odlučili baš za Haralda i Bluetooth, je što je ovaj vladar svojim diplomatskim sposobnostima uspio ujediniti mnoga zaraćena skandinavska plemena a “Bluetooth” tehnologija na drugoj strani se trudi da ujedini električne uređaje pomoću svojih univerzalnih komunikacijskih protokola. Inače, karakteristični logo “Bluetootha” (na slici) je kombinacija runa “H” (Hagall) i “B” (Berkanan).

Share

Puck you!

Poznata arkadna igrica Pac-Man je nastala 1980. godine u Japanu i originalno se zvala Puck-Man. Naziv je dobila po japanskom “paku-paku taberu”, gdje “paku-paku” predstavlja onomatopeju otvaranja i zatvaranja usta pri jelu. Poluistinita legenda kaže da je Pac-Man svoj oblik dobio na osnovu pizze iz koje je bio izvađen jedan komad. Kada je igrica krenula i na američko tržište, proizvođač Namco je odlučio da naziv promjeni u Pac-Man, jer se bojao da bi u originalnom nazivu (Puck-Man) vandali vrlo lako promjenili slovo “P” u “F”.

Informatička gripa

 

SCA virus bio je prvi virus ikada kreiran sa ciljem da zarazi Commodore Amiga računar. Pojavio se novembra 1987. i bio je to virus boot sektora (deo HD-a, flopija ili drugog uređaja za čuvanje podataka koji sadrži kod za butovanje programa). SCA je sadržao interesantan tekst koji se pojavljivao prilikom svakog 15-og rebutovanja:

Nešto divno se dogodilo!

Tvoja AMIGA je živa !!! I, još bolje…

Neki od tvojih diskova zaraženi su VIRUSOM !!!
Još jedno remek-delo Mega-Moćnog SCA !!

“SCA” je zapravo akronim za Swiss Cracking Association, grupu oformljenu sa ciljem uklanjanja zaštite softvera, pa je tako domovina virusa zapravo Švajcarska. Virus je najverovatnije kreiran od strane člana SCA, poznatog pod nadimkom “CHRIS”.

SCA neće sam od sebe naškoditi disku, ali će se zato proširiti na insertovane flopi diskove. Ako koriste uobičajene butblokove (kao što su igrice), diskovi postaju neupotrebljivi. Ukoliko korisnik ne ume da otkloni SCA (što se moglo učiniti komandom “install df0: FFS FORCE” to recover a ‘fast filesystem’ floppy), ovaj virus će uništiti novije sistemske fajlove. Naravno, Mega-Moćni SCA je proizveo i prvi Amiga virus čeker koji je i uništio SCA virus. Ovo je možda bio odgovor na procene da je čak 40% svih korisnika Amiga računara negde, na nekom disku, imalo ovaj virus (još jedan dokaz velikog “uspona” piraterije u tom periodu).

Inspirisani bezazlenim SCA virusom, kasnije su proizveli mnogo opasnije i destruktivnije viruse, kao što su Byte Bandit ili Byte Warrior.

Izvor: www.pcpress.info
Poslala: Sanja

Share

Kako funkcioniše Enigma?

Toliko puta je pominjana kao jedna od ključnih mašina Drugog svjetskog rata a njeno razbijanje nas je divovskim koracima približilo kompjuterima kakve imamo danas. Istorija Enigme je relativno poznata, ali kako ona u stvari funkcioniše?

Princip je u suštini vrlo jednostavan. Šifrovanje poruka na Enigmi se zasniva na tzv. metodi supstitucije, najjednostavnijoj metodi kodiranja. Iako ima tako stručno ime, to nije ništa drugo do obična zamjena slova abecede (ili azbuke) za druga slova, koja se unaprijed tačno ustanove, tako da i pošiljalac i primalac koriste isti raspored. Recimo, u šifrovanoj poruci će slovo A biti G, B će biti M, K će biti recimo P i tako dalje. Ovo znači da kada bismo htjeli da kodiramo riječ “BAKA” (ko zna zašto, možda je špijun) ona bi u šifrovanoj poruci bila napisana kao “MGPG”. Primalac će, naravno, iskoristiti istu supstituciju i samo obratnim putem doći do riječi “BAKA”.

Ova metoda nije komplikovana za korištenje, ali zato je jako slaba kad je riječ o “razbijanju”. Potrebno je samo primjeniti tzv. analizu učestalosti, koju prvi pominje arapski polimat Al-Kindi već u 9-om vijeku. Njen princip spočiva u sakupljanju statističkih podataka o učestalosti pojavljivanja slova abecede određenog jezika i pošto će u originalnoj poruci biti isti broj slova “A” kao i njegovog ekvivalenta u šifrovanoj poruci, prava slova će nam se sama ukazati nakon primjene analize učestalosti. Recimo, u engleskom jeziku slovo “E” se pojavljuje najčešće, potom slovo “T” itd. Ako znamo da je engleski jezik u pitanju i ako smo sigurni da je korištena metoda supstitucije, onda na osnovu ove analize, ukoliko se u šifrovanoj poruci najčešće pojavljuje, recimo slovo “L” velika je vjerovatnoća da je ono u originalnoj poruci zamjenjeno slovom “E”. (Ispod su prikazane učestalosti slova u engleskom jeziku jer, nažalost, na internetu nisam mogao naći analizu nijednog od jezika bivše Jugoslavije. Doduše, imate ih u prevedenoj knjizi Simona Singha “Knjiga o šiframa”).

Enigma je ipak enigma

Iako je zasnovana na jednostavnom principu, Enigma je imala nekoliko brilijantnih dodataka koji su je učinili puno otpornijom na dešifrovanje. Naime, kada se na Enigmi pritisne neko slovo na tastaturi, zatvori se električno kolo i struja putuje ka drugoj tastaturi koja je služila samo za očitavanje (osvjetljavanje) slova koja će biti u šifrovanoj poruci. Glavna kvaka su tri (ili više) rotora (na slici desno) kroz koje prolaze žice i koji se u električnom kolu nalaze između tastature za kucanje i tastature za očitavanje. Te žice su isprepletene unutar rotora i kada bi se otkucalo slovo, prvi rotor s lijeva bi se pomjerio nagore za jedno mjesto, dovodeći spoj žica u rotorima svaki put u drugačiji položaj. To je značilo da kada dva puta otkucate recimo slovo “M”, u šifrovanoj poruci ćete dobiti dva različita slova, u zavisnosti od položaja rotora i isprepletenosti žica. Kada prvi rotor obiđe krug (od 26 ili 30 slova), drugi rotor se pomjeri za jedan zupčanik (kao sat) i tako dalje. Isprepletene žice su u stvari jednostavna supstitucija koja je dodjeljivala slovu “A” recimo – slovo “G”. Držanje rotora u fiksnom položaju je, kao što vidite, ekvivalent obične metode supstitucije i lako bi se dešifrovalo. Ali, sa rotiranjem, svako novo slovo je kodirano po novoj supstituciji, protiv čega je analiza supstitucije bespomoćna. Ovo znači da se sa tri rotora može napisati 30^3 slova (ili 26^3 u zavisnosti od abecede) koja neće imati istu supstituciju. Ako bismo naprimjer, u šifrovanoj poruci dobili niz “DMEPAMYHRTKL” (gdje je učestalost slova “M” = 16,6%) na osnovu analize učestalosti mogli bismo zaključiti da je “M” = “E”, ali zahvaljujući rotaciji, vrlo je moguće da u originalnoj poruci piše samo”KKKKKKKKKKKK”.

Ono čega su se njemačke snage bojale je da se Saveznici ne domognu Enigme, jer bi tada mogli vidjeti kakvi su spojevi unutar rotora i lako bi dešifrovali njihove poruke. Vrlo važan detalj je i prvobitni položaj rotora. Postojale su knjige za svaki dan u godini u kojima su bili napisani položaji (naprimjer, EGF za 23. mart) i čitava vojska Trećeg rajha ih se pridržavala (kako pošiljaoci tako i primaoci). Primalac šifrovane poruke bi jednostavno namjestio rotore na zadani prvobitni položaj, postavio Enigmu da radi “unazad” i na njoj otkucao šifrovanu poruku. Zasvijetlila bi mu slova originalne poruke, koja bi zapisivao na papir. Razbijanje Enigme je zanimljiva i posebna priča, pa ćemo je ostaviti za neki od narednih postova.

Pronađite grešku!

Kliknite na sliku za veću rezoluciju!

Pa nisu ovo izbori…

Većina velikih svjetskih maratona danas koristi mikro-čipove koji se najčešće stavljaju na patike učesnika gdje se pohranjuju njihovi lični podaci. Rade na principu identifikacije radio-frekvencije i omogućavaju da se vrijeme sportista mjeri tačno od momenta kad pređu startnu liniju do momenta kada stignu na cilj. Naravno, ovi čipovi bilježe i trasu a uz to i kilometražu trkača uz pomoć nekoliko desetina kontrolnih punktova. Ono što je zanimljivo je da je 2007. godine bivši kandidat za predsjednika Meksika i guverner pokrajine Tabasco – Roberto Madrazo (na slici), upravo pomoću mikro-čipa bio uhvaćen u varanju na berlinskom maratonu. Madrazo, tada pedesetpetogodišnjak, je kroz cilj prošao 146-ti za nevjerovatno vrijeme od 2 sata 40 minuta i 57 sekundi. Njegovim političkim oponentima u Meksiku se ovaj uspjeh učinio sumnjivim, pa su predložili provjeru. Madrazo je ipak zaboravio na čip u svojim patikama, pomoću kojeg je zaključeno da je dionicu između 2o-og i 35-og kilometra prešao za 21 minut iako je svjetski rekord za taj dio trke 41 minut. Kažu da mu je u ovom podvigu pomogao i gradski prevoz.

Share

Googol.com

Broj sa jedinicom i sto nula zove se googol. Riječ “googol” izmislio je devetogodišnji dječak Milton Sirrota kada ga je njegov stric, američki matematičar Edward Kasner zamolio da nađe ime broju 10 na 100-tu. Broj 10 na googol nazvan je googolplex. Kasnije su Larry Page i Sergey Brin pogrešnim spelovanjem riječi googol došli do naziva za svoj pretraživač. Googleplex je inače naziv Google-ovog središta u Mountain View, Kalifornija.

Share

Yahoo!

Naziv poznate internet kompanije Yahoo! je ustvari akronim od “Yet Another Hierarchical Officious Oracle”.

Share

Prvi personalni komp

Jedan od prvih personalnih kompjutera je ovaj “kitchen computer” od Honeywell-a iz 1969-te (na slici). Naime, njegova jedina funkcija je bila pohranjivanje recepata a imao je i malu daščicu za rezanje namirnica. “Domaćica” je trebala znati binarni kod da bi mogla upravljati njime, koštao je 10 600 dolara i nije sigurno da li je prodat ijedan primjerak.